Priča o Baranjskom kulenu
Baranjski kulen tradicionalna je suhomesnata delicija koja se u Baranji proizvodi još od kraja 19.stoljeća.
Za lokalne stanovnike, on je simbol je blagostanja i ponos čitavog kraja, pikantna delikatesa u kojoj se uživa u posebnim prilikama.
Iako su način pripreme i receptura strogo čuvana tajna koja se već desetljećima prenosi s koljena na koljeno, Baranjski kulen izrađuje se u devet koraka od pomno odabranih sastojaka – najboljih komada svinjskog mesa te jedinstvene mješavine začina među kojima prevladavaju papar i mljevena crvena paprika – sastojci zaslužni za njegovu karakterističnu blagu ljutinu.
Od pripreme nadjeva, preko punjenja u prirodni ovitak (katicu), pa sve do dimljenja i zrenja – svaki je Baranjski kulen ručni rad, koji svoj jedinstven zaobljeni izgled te specifičan, pikantan okus dobiva tek nakon nekoliko mjeseci.
Baranjski kulen nositelj zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, što dodatno potvrđuje njegovu kvalitetu i iznimnost koju su već odavno prepoznali svi pravi gurmani.
Pažljivo odabrani sastojci
Pažljivo odabrani sastojci i briga o svakom komadu Baranjskog kulena dolaze do potpunog izražaja već kod prvog zalogaja. Pun, autentični okus ove delicije omiljen je izbor za svaku priliku, bilo da je riječ o obiteljskim okupljanjima, posebnim proslavama ili opuštenim trenucima s prijateljima.
Njegova izvrsnost postaje izvor inspiracije za kreiranje raznolikih jela, uključujući različite plate i kreativne „finger food“ kreacije koje će zadovoljiti sva nepca i donijeti pravu kulenarsku čaroliju na svaki stol.
Povijest
Još od davnina, u pitoresknoj Baranji, majstori kulenari čuvali su svoje tajne recepture kao najveće blago. Priča o Baranjskom kulenu započela još 1905. godine, kada ga je Geza Barnaš, vješt mesar iz sela Karanca, započeo proizvoditi u svom obrtu, vjerojatno ni ne sluteći da će jednoga dana osvojiti srca gurmana diljem zemlje, a i šire.
U Belju se Baranjski kulen počeo proizvoditi 1915. godine u Tvornici za kobasice i salame u Belom Manastiru koja je započela svoj rad kao veća manufaktura. Zbog potražnje za proizvodom koja je rasla tijekom godina, proizvodnja Baranjskog kulena i cjelokupnog asortimana suhomesnatih trajnih proizvoda, prebačena je u „Mesokombinat Belje“ koji je 1976. izgrađen u Mecama. Zahvaljujući novim pušnicama i komorama za zrenje Baranjski je kulen postao dostupan tijekom cijele godine, a budući da je potražnja rasla iz dana u dan, 1981. godine krenulo se u izgradnju Baranjke, specijaliziranog pogona za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda u Belom Manastiru, gdje su se već 1982. uz Baranjski kulen proizvodile i brojne druge delicije poput Baranjske slanine i Baranjske kobasice.
2006. godine, investicijom u proizvodni pogon Baranjke, kapaciteti proizvodnje kulena znatno su se povećali. Tako je Belje s ponosom postalo najveći proizvođač Baranjskog kulena u Hrvatskoj, a 2015. godine za njega smo dobili i zasluženo priznanje – zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, čime je on postao simbol kvalitete i tradicije ovog prekrasnog kraja.
Započela je proizvodnja Baranjskog kulena u mesarskom obrtu Geze Barnása u selu Karanac.
Početak proizvodnje Baranjskog kulena u Belju.
Baranjski kulen se proizvodi prema tradicionalnoj recepturi, a zbog povećanja potražnje proizvodnja se prebacuje u novoizgrađeni „Mesokombinat Belje“ u Mecama.
Nove pušnice za hladno dimljenje i komore za zrenje u novoizgrađenom Mesokombinatu Belje u Mecama omogućile su proizvodnju Baranjskog kulena tijekom cijele godine.
Izgrađen je novi pogon Baranjka u Belom Manastiru koji je specijaliziran isključivo za tradicionalne suhomesnate proizvode i u njemu je vodeći proizvod bio Baranjski kulen.
Proizvodnja suhomesnatih delicija orijentirana je isključivo na proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih delicija – Dimljene slanine, Baranjske kobasice i Baranjskog kulena prema tradicionalnim recepturama ovog kraja. Investicijom u proizvodni pogon Baranjke povećani su ukupni kapaciteti proizvodnje kulena te je Belje postalo najveći proizvođač kulena u Hrvatskoj.
Belje je iniciralo osnivanje Udruge proizvođača Baranjskog kulena s ciljem promocije prehrambene djelatnosti proizvodnje kulena i dobivanja Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla EU.
Baranjski kulen je dobio Zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla EU.
Započeli smo s proizvodnjom i prodajom ručno rađenih suhomesnatih proizvoda od Crne slavonske svinje koji ubrzo postaju standardom vrhunske baranjske i slavonske kvalitete.
Zaštićeno podrijetlo
Baranjski kulen zaštićen je i registriran na razini Europske Unije, što znači da je prepoznat kao autentični proizvod regije iz koje dolazi.
Proces zaštite i registracije započeo je 2010. godine kada je Udruga proizvođača Baranjskog kulena podnijela zahtjev za registraciju naziva “Baranjski kulen” Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske. 2015. godine Europska komisija je upisala “Baranjski kulen” u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.
Sljedivost
Sve počinje od najboljih komada svinjskog mesa od buta koji se melju na „šajbu 8“. U meso se dodaje fino mljevena crvena paprika najviše kvalitete, sol i papar. Svaki komad Baranjskog kulena se ručno puni, a za njegov specifičan oblik zaslužno je prirodno crijevo „tzv. katica“. Nakon punjenja kulen se dimi na tradicionalan način na drvetu bukve i potom ide u komore za zrenje gdje u kontroliranim uvjetima zrije minimalno tri mjeseca kako bi postigao puni i zaokružen okus.
Autentičnost
Stari Baranjci pravi su majstori izrade vrhunskih delicija od mesa koje zadržava sočnost i punoću okusa. Upravo je to umijeće utkano u Baranjski kulen iz Belja. Ovaj kulen ponos je ne samo cijelog kraja, već i cijele Hrvatske.
Sastojci i receptura, koja se prenosi s koljena na koljeno, zajedno uz pomno odabrano kvalitetno meso i probrane začine, uključujući posebnu vrstu crvene paprike, čine osnovu ovog tradicionalnog kulena vrhunske kvalitete.
Proces zrenja koji može potrajati i do nekoliko mjeseci dodatno obogaćuje njegov okus i u konačnici ga pretvara u jedinstvenu gurmansku poslasticu koja obogaćuje svaki stol.
